19. DANI HRVATSKOG FILMA, održavat će se od 06. do 11. travnja, u prostorijama Studentskog centra u Zagrebu.

Ove je godine na adresu Dana hrvatskog filma stigao ukupno 371 filmski naslov, što je rekordan broj ikad prijavljenih filmova u svim kategorijama na ovoj manifestaciji.

Programski selektori, Ivan Salaj za igrani film, Jakov Kosanović za dokumentarni film, Hrvoje Turković za animirani, Ana Hušman za eksperimentalni film te Arsen Oremović za glazbene i namjenske spotove, na konferenciji za novinare predstavili su službeni program konkurencije.

U konkurenciji za nagrade žirija 19. DHF-a (Grand Prix), „Oktavijan“, „Jelena Rajković“, Zlatna uljanica“ te nagradu publike, u kategoriji igranog filma natječe se 36 naslova, dokumentarnoj 31, animiranoj 27, a eksperimentalnoj 13. Na listi namjenskih filmova našla su se 42, a u kategoriji glazbenih spotova 24 uratka.

Također, dodjeljuje se i nagrada „Salona odbijenih“ za najbolji prijavljeni film koji nije uvršten u konkurenciju, naglasio je koordinator programa, Davor Šimanović.

Ovogodišnji DANI, osvanut će u novom ruhu, kreativno zreliji, otvoreniji, osmišljeni kao jedinstvena platforma za okupljanje i druženje filmskih djelatnika, filmofila i ljubitelja dobre zabave, dodao je Šišmanović.

Ivan Salaj, selektor programa igranog filma izjavio je kako se u filmovima dosta “duva“, seksualno eksperimentira, pojavili su se izuzetni mladi glumci koji igraju u više filmova, teme filmova okrenute su uglavnom intimi i odnosima, a manji broj analizi društva i sredine. Uistinu ima obećavajućih novih montažera i direktora fotografije, a nadasve ugodno je vidjeti filmove talentiranih kolegica što obećaje da će DHF postati puno zanimljivije društvo.

Filmoljupcima želim mogućnost prisustvovanja na što većem broju projekcija, a isto želim kolegicama i kolegama jer nema većeg poticaja za rad od gledanja kako rastu standardi hrvatske kinematografije, a to se nesumnjivo događa, naglasio je Salaj.

Snimati dokumentarce do danas je postalo nekom vrstom stvaralačke obveze kojoj su pored novih generacija prisezali i autori afirmirani u drugim rodovima, istaknuo je selektor dokumentarne kategorije, Jakov Kosanović te dodao kako ovogodišnje teme zatvaraju šaren i širok dijapazon, od priča o odrastanju do priča o preživljavanju, od pretresanja kulta ličnosti do osobnosti u prvom licu, od dokumentarnog kao čiste ilustracije do zabilježene poezije. Zanimljivo, bilo je tu filmova koji se tematski preklapaju, kao da su bili dijelom iste narudžbe, ali najvjerojatnije se radi o istoj reakciji svijesti i savjesti. Tu sam odabrao one za koje sam procijenio da su bliže objektivnim idealima zanata, ali i posredovanju nekog izvornog sadržaja na “tekstualnoj” razini, bilo da je posrijedi autentičnost, ambijent, emocija itd. Kao što možete zamisliti, to je dobrim dijelom “nezahvalna” rabota, jer filmovi o osobama, institucijama i socio-ekonomskim kretanjima koje su naši autori snimili tijekom prošle godine zaslužuju sav medijski prostor i pažnju koje im možemo dati doma. Pritom ne mislim samo na filmove koje sam uvrstio u konkurenciju 19.Dana.

Selektor u animiranoj kategoriji, Hrvoje Turković izjavio je da se u izboru filmova za natjecateljski program rukovodio opuštenijim vrijednosnim kriterijem, kako bi se vidio većinski uzorak prisutne raznolikosti i vrijednosnog raspona. Filmovi prijavljeni za selekciju Dana variraju tematski, likovno-stilski te animacijski, nastavio je Turković. Tematski, kreću se od kratkih viceva i ironijskih krokija, angažiranih apela, nostalgičnih prebiranja po sjećanju, emotivnih refleksija o suvremenu civilizacijskome stanju do konstrukcija fantastično-bizarnih situacija čija je svrha stvaranje začuđujućeg ‘osjećaja svijeta’. Crtački variraju i to ne samo po osobnim stilovima koji se itekako osjete, nego i po načelnom stilskom izboru: od klasično animacijski simplificiranih oblika do krajnje grafičko-slikarske složenosti, od rukotvorno izrađenih likova do računalnih konstrukta, od deklarirano crtačko-plošnih konstrukcija do fotografsko-realističkih plastičnih rješenja (3D animacije). Animacija, pak, koristi sav prethodno povijesno uspostavljen raspon – od pune, skraćene, do one gotovo ‘dijapozitivske’, ali s očiglednim nastojanjem da se svakom od tih izbora dodijeli prikladna stilska (dojmovna) funkcija.

Svoju selekciju eksperimentalnih filmova, obrazložila je Ana Hušman naglasivši kako je eksperimentalni film forma koja ima velik broj raznovrsnih potkategorija, a radovi koji se u njoj pojavljuju su često takvi da im nitko ne bi dao zajednički nazivnik. Najšire gledano tu spadaju radovi koji se bave pokretnom slikom na filmu, videu, kompjuterski generiranim slikama, radovi u mediju fotografije, animacije. Pokušavajući uzeti u obzir sve elemente vezane za ovu kategoriju, odabrala sam trinaest filmova u dva programa od kojih svaki traje oko 80 minuta. Radovi se prikazuju kao kino projekcija što će nekim radovima više odgovarati.

Arsen Oremović, govoreći o selekciji namjenskih i glazbenih uradaka, istaknuo je, kako su ove godine ispuštene reklame i namjenski filmovi koji općenito “dobro izgledaju”, možda su produkcijski vrhunski napravljeni, ali je upitna njihova namjenska svrsishodnost,ili je ispunjena na način koji se ne može smatrati osobito poticajnim i nadahnutim. Nasuprot njima, svake godine pojavi se nekoliko izuzetnih reklama koji kroz humor, ironiju, parodiju ili neki drugi oblik stvaraju odličan sadržaj, ali ga i skladno povezuju s porukom koju želi odaslati proizvođač o svom proizvodu. Za rad na njima definitivno nisu zaposleni slonovi!

Nadalje, u dijelu glazbenih spotova primjećuje se isti problem kao kod namjenskih filmova ili reklama; ideja ne slijedi izvođača, nego kao da stoji u glavi autora koji čeka prvu „žrtvu“ na kojoj će je iskoristiti. Ta ideja može biti dramaturške ili tehničke prirode, može biti i zanimljiva, ali bez spoja s identitetom pjesme ili izvođača ostaje napola skuhana. Ima i onih autora spotova koji se previše oslanjaju na kvalitetu samih pjesama i izvođača pa misle da mogu nabacivati kadrove kako im padne napamet jer će pjesma „povući“ svoje. U ovom ćete izboru vidjeti da se spotovi i pjesme mogu jako skladno nadopunjavati, davati jedno drugom nove dimenzije, a onda zajedno, ruku pod ruku, tražiti neko mjesto gdje će biti prikazani, dodao je Oremović.

Raspored projekcija filmova u konkurenciji kao i popis svih prijavljenih filmova možete potražiti na web stranici festivala <a href=”http://www.sczg.hr/dhf”>Dani hrvatskog filma</a>

Svečano otvorenje 19.DHF-a, održat će se 6. travnja u Kinu SC s početkom u 20.30h. Voditeljica programa je glumica, Nataša Dangubić.

19. izdanje najstarijeg zagrebačkog filmskog festivala nudi i bogat popratni program, najavio je producent Vedran Šuvar: na ovogodišnjoj festivalskoj manifestaciji bit će održane tri radionice – Kritični dani, radionica filmske kritike, koju će voditi ugledni kritičari i filmolozi, Diana Nenadić, profesorica filmske kritike na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Tomislav Šakić, izvršni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa i Mima Simić, književnica i novinarka. Druga je Improvising sound and image, radionica eksperimentalnog filma, koju će voditi američki umjetnik Robert Fenz, napravljena u suradnji s Klubvizijom SC-a.
Media desk Hrvatske, organizirat će radionicu na temu: Predstavljanje Programa MEDIA 2007, s naglaskom na dobre i loše strategije prilikom ispunjavanja prijavnice na natječaj za potporu za razvoj projekata.

Po prvi puta bit će predstavljen i Market ideja, pitching forum namijenjen upoznavanju i suradnji potencijalnih autora, redatelja te produkcijskih kuća.

Kućni reklamni video- KRV, program je na kojem će se u opuštenoj atmosferi caffe-a &TD, prikazivati reklame nastale u privatnim produkcijama, a najbolje ćemo velikodušno nagraditi.

Rok za prijave na radionice, kao i natječaja za Kućni reklamni video je do 1. travnja.

Također će biti prikazani filmovi s prošlogodišnjeg Pula film festivala u programu pod nazivom „Noći hrvatskog filma“, ali i filmovi skate kluba Shpaolin o povijesti skatebordanja na našim prostorima u programu „Skate pool kino“.

U suradnji s Fakultetom elektronike i računarstva (FER) održat će se prezentacija o stereoskopskoj 3D tehnologiji snimanja, a posjetitelji će moći uživati i u audiovizualnim instalacijama postavljenim u prostorima SC-a.

Također, na ovogodišnjim Danima, svoje je mjesto zasluženo dobio i Književni salon, mladi program Kulture promjene. Voditelj salona Marko Pogačar, ugostit će itekako filmskom svijetu poznatog pisca Damira Karakaša.

Također Mate Ćurić, predstavit će svoju novu knjigu „Kino Pistola“.

Navedenim popratnim programima pridružuje se i niz zabavnih sadržaja koncerti bendova Brkovi (Zagreb), Marshmallows (Zagreb/ Krapina), We come on (Požega), Jaya the cat (Nizozemska), vrsni hrvatski Disk Jockeyi, glazbene tematske večeri, kao i nekoliko iznenađenja, zaključio je Šuvar.

Ulaz na sve projekcije kao i na popratna događanja je besplatan!

VIDIMO SE NA DANIMA!

◄